Šta mogu da pitam pedijatra?
Šta mogu da pitam pedijatra?
Sve što te zanima, a tiče se zdravlja u širem smislu.
Zbog čega mi je jedna dojka veća od druge? Zašto tako sporo rastem? Zašto su mi noge ovako dlakave? Šta da mažem na akne? Da li je zdravo da gladujem ako hoću da smršam? Zbog čega mi se ujutru vrti u glavi kad ustanem? Koliko treba da imam kilograma ako sam visoka 168 cm? Da li je normalno to što mi se nekad danima nigde ne ide i što nemam želju da bilo šta radim? Zašto sam ovako nizak kad mi je tata baš visok?
Pedijatar će ti ponuditi da popričate nasamo u nekom trenutku, a sasvim je normalno da i sam/a zatražiš razgovor u četiri oka. Pre ulaska u ordinaciju lekara sigurno pomisliš na brojne nedoumice koje imaš u vezi zdravlja, ali ti je neprijatno da postaviš pitanje. Treba da znaš da slična pitanja muče i tvoje vršnjake i da je potpuno prirodno da ta pitanja postaviš svom pedijatru. Nema potrebe da tražiš odgovore na društvenim mrežama kad imaš koga da pitaš.
Većina tema zanimljivih adolescentima se tiče fizičkog i mentalnog zdravlja. Ovde sam izdvojila neke teme koje bi mogle da te zanimaju:
1. Rast i razvoj
Sigurno brineš ukoliko su vršnjaci viši od tebe, posebno ako voliš da igraš (ili treniraš) košarku ili odbojku. Sa druge strane, možda te nervira to što si viša od svih drugara u odeljenju i pitaš se dokle ćeš da rasteš! Ispričaj pedijatru šta te brine.
Pedijatar će te pregledati, izmeriće tvoju visinu i na osnovu stadijuma pubertetskog razvoja i visina roditelja, reći će ti u kojoj fazi puberteta ćeš imati fazu brzog rasta (ili si je već imao/la) i koja je tvoja ciljna visina. Ukoliko primeti bilo kakvo značajnije odstupanje, kad su brzina rastenja ili visina u pitanju, uputiće te na pregled pedijatrijskom endokrinologu.
Što se tiče sekundarnih polnih karakteristika, pedijatar će te pregledati i objasniće ti kako i zašto se tvoje telo menja, kojim tempom i redosledom će se dešavati promene i šta možeš da očekuješ u narednom periodu.
Važno je da ti pedijatar objasni odlike normalnog telesnog razvoja u pubertetu, da bi se lakše prilagodio/la promenama. Adolescenti se ponekad osećaju kao stranci u sopstvenom telu, koje je u procesu tranzicije. Prirodno je da si zabrinut/a zbog niskog rasta, pojave akni, strija, masnih naslaga na stomaku ili ginekomastije. Imaš kome da se obratiš. Ne usteži se da pitaš svog lekara!
2. Seksualno zdravlje
Normalno je da pažljivo pratiš sve promene na svom telu. Porast dojki, pojava dlakavosti, porast testisa i penisa, jače znojenje, prva menstruacija – sve su to prirodne pojave u adolescenciji. Važno je da nosiš prijatnu, komotnu, pamučnu odeću i da održavaš higijenu da bi se osećao/la prijatno u sopstvenoj koži. Telesne promene ne treba da kriješ, a ni da ističeš.
Interesovanje za seksualne odnose u adolescenciji je uobičajeno. Planiranje prvog seksualnog odnosa podrazumeva da su ispunjeni određeni preduslovi: fizička i emocionalna zrelost, dobra informisanost o kontracepciji i polno prenosivim bolestima, stabilna emotivna veza i pristanak oba partnera. Ukoliko želiš da dobiješ detaljnije informacije o kontracepciji i polno prenosivim bolestima, pedijatar može da te uputi adolescentnom ginekologu.
3. Mentalno zdravlje
Tokom adolescencije dolazi do bioloških, kognitivnih, socijalnih i emocionalnih promena. Mnogi problemi mentalnog zdravlja počinju upravo u adolescenciji. Važno je da se oni što ranije prepoznaju i da se započne sa lečenjem. Razvoj prefrontalnog korteksa se završava tek u 25. godini života, tako da adolescenti ne mogu racionalno da prosuđuju, reaguju i donose odluke.
U adolescenciji su česte promene raspoloženja. U različitim fazama adolescencije su problemi drugačiji, ali su adolescenti obično zabrinuti zbog (ne)uspeha u školi, upisa srednje škole ili fakulteta, sve češćih sukoba s roditeljima i nastavnicima, emocionalnih problema zbog neuzvraćene ljubavi, svađa u emotivnoj vezi ili sa prijateljima.
Prirodno je da ponekad osećaš tugu, ljutnju, zabrinutost ili razočaranost. Treba razlikovati tugu o depresije, ljutnju od besa, zabrinutnost od anksioznosti, a razočaranost od povređenosti. Depresija, bes, anksioznost i povređenost su nezdrave emocije, a razlikuju se od zdravih po kvalitetu i intenzitetu. Ove emocije su mnogo intenzivnije, praćene su određenim fiziološkim promenama u telu, ruminirajućim mislima i nefunkcionalnim ponašanjima.
Nisi više dete, a nisi ni odrasla osoba. Telo ti se menja, tvoje mišljenje postaje apstraktnije, odluke koje treba da doneseš (upis srednje škole ili fakulteta) su sve složenije, odnosi sa roditeljima, braćom i sestrama, drugarima, partnerom se razvijaju i menjaju. Ukoliko osećaš veliku tugu i čini ti se da je život jako težak i besmislen, ako često imaš izlive besa, ako te nešto mnogo brine ili plaši, toliko da ne možeš da spavaš, ako si povređen povodom nečijeg ponašanja – obavezno se obrati psihologu.
4. Ishrana i fizička aktivnost
U ovoj fazi života se telo intenzivno menja, pa može da se desi i da dobiješ nekoliko kilograma više. Pod uticajem hormonskih promena, kod devojčica se povećava ukupna količina telesne masti, a kod dečaka preovladava rast mišića i povećanje debljine kostiju.
Adolescenti sve češće jedu van kuće, kupuju zaslađene napitke, slatkiše, grickalice, peciva ili „brzu hranu“, nemaju redovno obroke, ne doručkuju, jedu kasno uveče i kao rezultat ovakvog ponašanja počnu da dobijaju u telesnoj masi. Posledice nepravilne ishrane i nedovoljne fizičke aktivnosti su: gojaznost, anemija, akne, strije, celulit. S druge strane, mnoge devojke počnu „zdravo“ da se hrane, izbegavaju namirnice koje sadrže šećere i masti, „izgube“ menstruaciju i godinama se leče od anoreksije nervoze.
Pedijatar može da ti da osnovne smernice o pravilnoj ishrani, a ukoliko želiš da saznaš nešto više o tome, ako imaš gojaznost ili anoreksiju nervozu, uputiće te kod pedijatra koji se bavi ishranom.
S obzirom na sklonost sedentarnom ponašanju, adolescenti koji ne treniraju neki sport obično su nedovoljno fizički aktivni. Prema podacima iz međunarodnih studija, 80% adolescenata ne dostiže preporučene nivoe fizičke aktivnosti.
Preporuke Svetske zdravstvene organizacije, kad je fizička aktivnost u pitanju:
• svakodnevno najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti umerenog do jačeg intenziteta i
• aktivnosti koje jačaju koštano-mišićni sistem najmanje tri puta nedeljno.
Bilo bi dobro da tokom adolescencije treniraš neki sport bar tri puta nedeljno i da više vremena provodiš u prirodi. Preporučuju se šetnja brzim hodom, vožnja bicikla ili rolera, igranje košarke, fudbala, odbojke i sl.
Adolescenti uzrasta 12-18 godina treba da pređu 10.000-12.000 koraka dnevno.
5. Navike
Adolescencija je period tokom kog postepeno raste tvoje interesovanje za sopstveno zdravlje. U ovoj fazi života neki adolescenti usvajaju nezdrave navike, kao što su nepravilna ishrana, neredovna fizička aktivnost, nedovoljno sna, konzumiranje cigareta i alkohola, zavisnost od interneta. Jako je važno da imaš sve informacije o štetnom uticaju nezdravih navika na tvoj organizam – kako o kratkoročnim efektima, tako i o dugoročnim posledicama po zdravlje. Od pedijatra možeš da saznaš sve što te zanima o uticaju loših navika na zdravlje i da dobiješ podršku u procesu usvajanja zdravih navika.
Sve što te zanima, a tiče se zdravlja u širem smislu.
Zbog čega mi je jedna dojka veća od druge? Zašto tako sporo rastem? Zašto su mi noge ovako dlakave? Šta da mažem na akne? Da li je zdravo da gladujem ako hoću da smršam? Zbog čega mi se ujutru vrti u glavi kad ustanem? Koliko treba da imam kilograma ako sam visoka 168 cm? Da li je normalno to što mi se nekad danima nigde ne ide i što nemam želju da bilo šta radim? Zašto sam ovako nizak kad mi je tata baš visok?
Pedijatar će ti ponuditi da popričate nasamo u nekom trenutku, a sasvim je normalno da i sam/a zatražiš razgovor u četiri oka. Pre ulaska u ordinaciju lekara sigurno pomisliš na brojne nedoumice koje imaš u vezi zdravlja, ali ti je neprijatno da postaviš pitanje. Treba da znaš da slična pitanja muče i tvoje vršnjake i da je potpuno prirodno da ta pitanja postaviš svom pedijatru. Nema potrebe da tražiš odgovore na društvenim mrežama kad imaš koga da pitaš.
Većina tema zanimljivih adolescentima se tiče fizičkog i mentalnog zdravlja. Ovde sam izdvojila neke teme koje bi mogle da te zanimaju:
1. Rast i razvoj
Sigurno brineš ukoliko su vršnjaci viši od tebe, posebno ako voliš da igraš (ili treniraš) košarku ili odbojku. Sa druge strane, možda te nervira to što si viša od svih drugara u odeljenju i pitaš se dokle ćeš da rasteš! Ispričaj pedijatru šta te brine.
Pedijatar će te pregledati, izmeriće tvoju visinu i na osnovu stadijuma pubertetskog razvoja i visina roditelja, reći će ti u kojoj fazi puberteta ćeš imati fazu brzog rasta (ili si je već imao/la) i koja je tvoja ciljna visina. Ukoliko primeti bilo kakvo značajnije odstupanje, kad su brzina rastenja ili visina u pitanju, uputiće te na pregled pedijatrijskom endokrinologu.
Što se tiče sekundarnih polnih karakteristika, pedijatar će te pregledati i objasniće ti kako i zašto se tvoje telo menja, kojim tempom i redosledom će se dešavati promene i šta možeš da očekuješ u narednom periodu.
Važno je da ti pedijatar objasni odlike normalnog telesnog razvoja u pubertetu, da bi se lakše prilagodio/la promenama. Adolescenti se ponekad osećaju kao stranci u sopstvenom telu, koje je u procesu tranzicije. Prirodno je da si zabrinut/a zbog niskog rasta, pojave akni, strija, masnih naslaga na stomaku ili ginekomastije. Imaš kome da se obratiš. Ne usteži se da pitaš svog lekara!
2. Seksualno zdravlje
Normalno je da pažljivo pratiš sve promene na svom telu. Porast dojki, pojava dlakavosti, porast testisa i penisa, jače znojenje, prva menstruacija – sve su to prirodne pojave u adolescenciji. Važno je da nosiš prijatnu, komotnu, pamučnu odeću i da održavaš higijenu da bi se osećao/la prijatno u sopstvenoj koži. Telesne promene ne treba da kriješ, a ni da ističeš.
Interesovanje za seksualne odnose u adolescenciji je uobičajeno. Planiranje prvog seksualnog odnosa podrazumeva da su ispunjeni određeni preduslovi: fizička i emocionalna zrelost, dobra informisanost o kontracepciji i polno prenosivim bolestima, stabilna emotivna veza i pristanak oba partnera. Ukoliko želiš da dobiješ detaljnije informacije o kontracepciji i polno prenosivim bolestima, pedijatar može da te uputi adolescentnom ginekologu.
3. Mentalno zdravlje
Tokom adolescencije dolazi do bioloških, kognitivnih, socijalnih i emocionalnih promena. Mnogi problemi mentalnog zdravlja počinju upravo u adolescenciji. Važno je da se oni što ranije prepoznaju i da se započne sa lečenjem. Razvoj prefrontalnog korteksa se završava tek u 25. godini života, tako da adolescenti ne mogu racionalno da prosuđuju, reaguju i donose odluke.
U adolescenciji su česte promene raspoloženja. U različitim fazama adolescencije su problemi drugačiji, ali su adolescenti obično zabrinuti zbog (ne)uspeha u školi, upisa srednje škole ili fakulteta, sve češćih sukoba s roditeljima i nastavnicima, emocionalnih problema zbog neuzvraćene ljubavi, svađa u emotivnoj vezi ili sa prijateljima.
Prirodno je da ponekad osećaš tugu, ljutnju, zabrinutost ili razočaranost. Treba razlikovati tugu o depresije, ljutnju od besa, zabrinutnost od anksioznosti, a razočaranost od povređenosti. Depresija, bes, anksioznost i povređenost su nezdrave emocije, a razlikuju se od zdravih po kvalitetu i intenzitetu. Ove emocije su mnogo intenzivnije, praćene su određenim fiziološkim promenama u telu, ruminirajućim mislima i nefunkcionalnim ponašanjima.
Nisi više dete, a nisi ni odrasla osoba. Telo ti se menja, tvoje mišljenje postaje apstraktnije, odluke koje treba da doneseš (upis srednje škole ili fakulteta) su sve složenije, odnosi sa roditeljima, braćom i sestrama, drugarima, partnerom se razvijaju i menjaju. Ukoliko osećaš veliku tugu i čini ti se da je život jako težak i besmislen, ako često imaš izlive besa, ako te nešto mnogo brine ili plaši, toliko da ne možeš da spavaš, ako si povređen povodom nečijeg ponašanja – obavezno se obrati psihologu.
4. Ishrana i fizička aktivnost
U ovoj fazi života se telo intenzivno menja, pa može da se desi i da dobiješ nekoliko kilograma više. Pod uticajem hormonskih promena, kod devojčica se povećava ukupna količina telesne masti, a kod dečaka preovladava rast mišića i povećanje debljine kostiju.
Adolescenti sve češće jedu van kuće, kupuju zaslađene napitke, slatkiše, grickalice, peciva ili „brzu hranu“, nemaju redovno obroke, ne doručkuju, jedu kasno uveče i kao rezultat ovakvog ponašanja počnu da dobijaju u telesnoj masi. Posledice nepravilne ishrane i nedovoljne fizičke aktivnosti su: gojaznost, anemija, akne, strije, celulit. S druge strane, mnoge devojke počnu „zdravo“ da se hrane, izbegavaju namirnice koje sadrže šećere i masti, „izgube“ menstruaciju i godinama se leče od anoreksije nervoze.
Pedijatar može da ti da osnovne smernice o pravilnoj ishrani, a ukoliko želiš da saznaš nešto više o tome, ako imaš gojaznost ili anoreksiju nervozu, uputiće te kod pedijatra koji se bavi ishranom.
S obzirom na sklonost sedentarnom ponašanju, adolescenti koji ne treniraju neki sport obično su nedovoljno fizički aktivni. Prema podacima iz međunarodnih studija, 80% adolescenata ne dostiže preporučene nivoe fizičke aktivnosti.
Preporuke Svetske zdravstvene organizacije, kad je fizička aktivnost u pitanju:
• svakodnevno najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti umerenog do jačeg intenziteta i
• aktivnosti koje jačaju koštano-mišićni sistem najmanje tri puta nedeljno.
Bilo bi dobro da tokom adolescencije treniraš neki sport bar tri puta nedeljno i da više vremena provodiš u prirodi. Preporučuju se šetnja brzim hodom, vožnja bicikla ili rolera, igranje košarke, fudbala, odbojke i sl.
Adolescenti uzrasta 12-18 godina treba da pređu 10.000-12.000 koraka dnevno.
5. Navike
Adolescencija je period tokom kog postepeno raste tvoje interesovanje za sopstveno zdravlje. U ovoj fazi života neki adolescenti usvajaju nezdrave navike, kao što su nepravilna ishrana, neredovna fizička aktivnost, nedovoljno sna, konzumiranje cigareta i alkohola, zavisnost od interneta. Jako je važno da imaš sve informacije o štetnom uticaju nezdravih navika na tvoj organizam – kako o kratkoročnim efektima, tako i o dugoročnim posledicama po zdravlje. Od pedijatra možeš da saznaš sve što te zanima o uticaju loših navika na zdravlje i da dobiješ podršku u procesu usvajanja zdravih navika.